Prirodna prevencija komplikacija dijabetesa
17/04/2019


Život sa šećernom bolešću
Povišen šećer u krvi ćete prepoznati po sledećim simptomima: malaksalost, umor, pojačana žeđ i mokrenje, zamućenje vida i grčevi u nogama. Za nizak šećer u krvi je karakteristično da osoba ima drhtavicu, lupanje srca, pojačano znojenje, uznemirenost i izraženu glad.
Svi oboleli od dijabetesa moraju da menjaju stil života u značajnoj meri. To se najviše odnosi na ishranu, koja sada mora da bude pod daleko većom kontrolom. Namirnice treba birati prema glikemijskom indeksu, odnosno prednost imaju one koje su sa manje šećera. Glikemijski indeks namirnica zavisi od vrste šećara koju sadrži, vlakana i načina pripreme. Kod dijabetičara su povećanje potrebe za vitaminima B kompleksa, s obzirom da utiče na metabolizam ugljenih hidrata. Hidratacija je od velikog značaja za održavanje dijabetesa na istom nivou, naročito kod starih osoba. Adekvatna fizička aktivnost spram godina može da značajno smanji opasnost od komplikacija šećerne bolesti.
Makrovaskularne komplikacije
Problemi koji nastaju na velikim krvnim sudovima usled dijabetesa spadaju u formu ateroskleroze. Ukoliko se ne leče na vreme mogu da dovedu do šloga, infarkta miokarda i gangrene. Najčešće se pojavljuju na listovima i stopalima. Makrovaskularne komplikacije su najčešći uzrok smrti kod dijabetesa tip 2. Neke studije su pokazale da za pojavu komplikacija kod dijabetesa važnu ulogu igra genetska predispozicija. Od velike je važnosti da se sve promene koje se tiču venskog sistema kontrolišu na vreme. Posete kardiologu i internisti nikako ne treba da se odlažu. Lekari će obaviti jedan od najznačajnijih pregleda, a to je koronografija, koja pruža uvid u pravo stanje arterija. Koronografija putem rendgenskih zraka, uz pomoć radiološkog kontrastnog sredstva, prikazuje koronarne arterije.
Dijabetes kao uzrok slepila
Dijabetesna retinopatija je najčešći uzrok slepila kod odraslih osoba. Javlja se kod oba tipa dijabetesa, s tim što se kod tipa 1 javlja nakon približno pet godina bolesti. Prvi stadijum bolesti neproliferetivne retinopatije daje slabovidost, dok sledeći stadijum proliferativne retinopatije donosi pojavu slepila. Kod dijabetičara je česta pojava glaukoma i katarakte.
Dijabetes i komplikacije na bubrezima
Dijabetesna nefropatija se javlja kod 30% dijabetičara i često uzrokuje bubrežnu insuficijenciju. Dijabetesna retinopatija često prati dijabetesnu nefropatuju, što znači da dijabetičari sa očnim problemima svakako treba da provere i funkcije bubrega. Bolest se utvrđuje najpre pregledom urina i ultrazvukom bubrega. Prisustvo proteina u urinu je znak koji se veoma ozbiljno shvata.
Neurološke komplikacije dijabetes
Dijabetesna neuropatija može biti periferna i autoimuna. Najčešći uzrok simetrične i senzorne neuropatije su promene povezane sa hiperglikemijom. Pacijenti imaju osećaj gubitka senzibiliteta u rukama i nogama, osećaj mravinjanja, pečenja, pa i bola. Smanjuje se osećaj za bol i promene temperature naročito u nogama, a tegobe su izraženije noću. Simetrična motorna neuropatija je nešto ređa, a prepoznaje se po bolu i slabosti u mišićima, neretko praćena atrofijom.
